<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?>
<rss version="2.0"
    xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
    xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
    xmlns:admin="http://webns.net/mvcb/"
    xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#"
    xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/">

    <channel>
    
    <title>Gradske vijesti</title>
    <link>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/</link>
    <description></description>
    <dc:language>en</dc:language>
    <dc:creator>pckidsab@gmail.com</dc:creator>
    <dc:rights>Copyright 2011</dc:rights>
    <dc:date>2011-08-11T11:46:16+00:00</dc:date>
    <admin:generatorAgent rdf:resource="http://expressionengine.com/" />
    

    <item>
      <title>Posveta &#381;upne crkve i sveti&#353;ta u Vo&#263;inu</title>
      <link>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/posveta-zupne-crkve-i-svetista-u-vocinu/</link>
      <guid>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/posveta-zupne-crkve-i-svetista-u-vocinu/#When:12:46:16Z</guid>
      <description>Mjesto Vo&#263;in podno sjeverne strane Papuka nalazi se u zemljopisnom sredi&amp;scaron;tu Po&#382;e&amp;scaron;ke biskupije (osnovana 1997. godine) izme&#273;u rijeke Save i Drave te je sa svojim sveti&amp;scaron;tem Majke Bo&#382;je postalo i njezino duhovno sredi&amp;scaron;te.

	Biskup dr. Antun &amp;Scaron;kvor&#269;evi&#263; dao mu je zna&#269;enje biskupijskog sveti&amp;scaron;ta. Sveti&amp;scaron;te Gospe Vo&#263;inske zra&#269;i posebnom duhovnom snagom te ovdje hodo&#269;asnici po Marijinom zagovoru nalaze pomo&#263; u &#382;ivotnim te&amp;scaron;ko&#263;ama i duhovni mir. Crkva Majke Bo&#382;je u Vo&#263;inu, veoma vrijedan primjer gotike u Sjevernoj Hrvatskoj, sagra&#273;ena je u 15. stolje&#263;u..

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; U no&#263;i 13. na 14. prosinca 1991. godine srpske vojne postrojbe razorile su vo&#263;insku crkvu do temelja, te je i ona pretrpjela te&amp;scaron;ku sudbinu tamo&amp;scaron;njih katolika, okrutno poubijanih ili poginulih.

	Odlukom Po&#382;e&amp;scaron;ke biskupije i Ministarstva kulture Republike Hrvatske crkva se obnavlja u svom prvotnom izgledu. Radovi su zapo&#269;eli 2002. godine po projektu prof. dr. Vladimira Bedenka s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. &#381;elja je da se izgradnjom crkve u njezinom izvornom obliku vrati vrijedan objekt hrvatske katoli&#269;ke ba&amp;scaron;tine, iska&#382;e po&amp;scaron;tovanje i podigne spomen svima onima koji su polo&#382;ili &#382;ivote za slobodnu Hrvatsku.

	Posveta ponovno izgra&#273;ene vo&#263;inske crkve i uspostava Sveti&amp;scaron;ta Majke Bo&#382;je u njegovu dostojanstvu, dvadeset godina nakon razaranja, ima veliko zna&#269;enje za Po&#382;e&amp;scaron;ku biskupiju i &amp;scaron;ire. Posveta nove crkve u Vo&#263;inu odr&#382;at &#263;e se u nedjelju, 14. kolovoza 2011. u 10,00 sati. Na njoj sudjeluju ponajprije &#382;upljani vo&#263;inske &#382;upe kojima se tim slavljem predaje nova crkva. Za tu prigodu pozvani su i svi oni koji su na bilo koji na&#269;in sudjelovali u izgradnji crkve te &#263;e najzaslu&#382;nijima biti predane medalja Gospe Vo&#263;inske i povelja zahvalnosti. Na svetkovinu uznesenja BDM, 15. kolovoza 2011. kao prvi hodo&#269;asnici u novoposve&#263;eno vo&#263;insko Sveti&amp;scaron;te dolaze obitelji s brojnom djecom iz Po&#382;e&amp;scaron;ke biskupije a slavlje zapo&#269;inje u 11,00 sati. U popodnevnim satima predvi&#273;en je susret obitelji s biskupom &amp;Scaron;kvor&#269;evi&#263;em, a hodo&#269;a&amp;scaron;&#263;e zavr&amp;scaron;ava zajedni&#269;kom pobo&#382;no&amp;scaron;&#263;u kri&#382;nog puta u 15,00 sati. Sredi&amp;scaron;nje slavlje u Godini Gospe Vo&#263;inske odr&#382;ava se 21. kolovoza 2011. s glavnom svetom misom i procesijom u 18,30 sati, koje predvodi kardinal Vinko Pulji&#263;. On &#263;e tom prigodom na svoj na&#269;in povezati vo&#263;inske sve&#263;eni&#269;ke i druge &#382;rtve s &amp;laquo;drinskim mu&#269;enicama&amp;raquo; na podru&#269;ju svoje nadbiskupije, me&#273;u kojima je i s. Jula Ivani&amp;scaron;evi&#263;, podrijetlom iz sada&amp;scaron;nje Po&#382;e&amp;scaron;ke biskupije. U koncelebraciji s kardinalom Pulji&#263;em bit &#263;e vi&amp;scaron;e hrvatskih i inozemnih biskupa, sve&#263;enici Po&#382;e&amp;scaron;ke biskupije i drugi. Drugi vjernici koji dolaze autobusima ili osobnim automobilima 21. kolovoza 2011. trebali bi tako programirati svoje putovanje da po mogu&#263;nosti do 16,00 sati budu u Vo&#263;inu, do kada bi trebali sti&#263;i i sve&#263;enici, kako bi bili vjernicima na raspolaganju u ispovjedaonici te se mogli priklju&#269;iti koncelebraciji u 18,30 sati. Za autobuse i osobne automobile pripravljeno je dovoljno parkirali&amp;scaron;nih mjesta. Potrebno je ravnati se prema uputama koje &#263;e im u Vo&#263;inu davati policajci i redari. Hodo&#269;asnici koji dolaze pje&amp;scaron;ice, kad stignu u Vo&#263;in u&#263;i &#263;e u procesiji u novu crkvu &amp;ndash; Sveti&amp;scaron;te i na zavjetni na&#269;in obi&#263;i oko glavnog oltara te se iz crkve odmah uputiti na kongresni prostor, gdje &#263;e ih do&#269;ekati lik Gospe Vo&#263;inske, kojem &#263;e iskazati po&amp;scaron;tovanje. &#381;upnici &#263;e nastojati tako organizirati vjernike u autobusima da i oni &#45; kad stignu u Vo&#263;in &#45; u&#269;ine isto. Slika Gospe Vo&#263;inske bit &#263;e postavljena na kongresni prostor u 16,00 sati te &#263;e se pred njom odvijati sav predprogram, u &#269;iji sastav ulazi i ispovijedanje.</description>
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2011-08-11T12:46:16+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Volonterski kamp</title>
      <link>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/volonterski-kamp/</link>
      <guid>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/volonterski-kamp/#When:12:59:38Z</guid>
      <description>Zapo&#269;eo je jo&amp;scaron; jedan Me&#273;unarodni volonterski kamp (08.08. &amp;ndash; 23.08. 2011), to&#269;nije 9&#45;ti volonterski kamp u organiziaciji Udruge mladih Krik, a 4&#45;ti po redu koji provodimo u suradnji s Udrugom osoba s invaliditetom Slatina.

	Ciljevi ove ve&#263; dugogodi&amp;scaron;nje uspje&amp;scaron;ne suradnje su pove&#263;anje socijalne uklju&#269;enosti osoba s invaliditetom, razbijanje predrasuda, razvijanje tolerancije, otvorenosti i spremnosti na pomo&#263; svojoj okolini. Prije svega smo ponosni na stvaranje iskrene povezanosti i prijateljstva izme&#273;u &#269;lanova na&amp;scaron;ih udruga.

	Ovogodi&amp;scaron;nji kamp sastoji se od kreativnih likovnih radionica, &#269;iji je fokus na pomagalima koje osobe s invaliditetom koriste kao pomo&#263; u kretanju; edukativnih radionica &amp;ndash; nenasilno rije&amp;scaron;avanje sukoba, pobolj&amp;scaron;anje &#382;ivota osoba s invaliditetom ulaskom Hrvatske u EU, interkulturalnih ve&#269;eri, izleta, &amp;scaron;etnji i naravno mnogo dru&#382;enja.

	Grupu volontera &#269;ini 21 volonter iz Francuske, Turske, Italije, &amp;Scaron;panjolske, Njema&#269;ke, Nizozemske, Poljske, Kanade i Hrvatske. Volonterski kampovi funkcioniraju poput obiteljskih zajednica, postoji struktura i organizacija posla, svakodnevnih zadu&#382;enja u obavljanju ku&#263;anskih poslova, pripremanju radionica i ve&#269;ernjih dru&#382;enja, ali sve to kroz puno zabave i zadovoljstva. Slu&#382;ebni jezici kampa su hrvatski i engleski.

	Posjetite nas na Dan otvorenih vrata kampa, u petak, 12.08., od 11 sati kada &#263;emo prigodnim programom obilje&#382;iti Me&#273;unarodni dan mladih.

	&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Jasenka Plantak

	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2011-08-08T12:59:38+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Izvu&#269;eni parovi pretkola zavr&#353;nog dijela natjecanja kupa</title>
      <link>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/izvuceni-parovi-pretkola-zavrsnog-dijela-natjecanja-kupa1/</link>
      <guid>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/izvuceni-parovi-pretkola-zavrsnog-dijela-natjecanja-kupa1/#When:20:01:59Z</guid>
      <description>Povjerenstvo za natjecanje Hrvatskog nogometnog kupa u prostorijama HNS&#45;a u Zagrebu uz nazo&#269;nost predstavnika klubova &#382;drijebom je odredilo parove i doma&#263;ine utakmica pretkola zavr&amp;scaron;nog dijela natjecanja kupa za natjecateljsku godinu 2011./2012.

	Tako &#263;e se u srijedu 24. kolovoza u 16:30 sastati:

	SLATINA &#45; PODRAVAC(Virje)

	MLADOST (Petrinja) &#45; NOVALJA

	KARLOVAC &#45; DINAMO (Palovec)

	BELI&amp;Scaron;&#262;E &#45; RUDE&amp;Scaron;

	STRMEC (Bedenica) &#45; GRANI&#268;AR (Laze)

	VRBOVEC &#45; MOSLAVINA

	KRKA &#45; BSK (Bijelo Brdo)

	ISTRA 1961 &#45; MLADOST (&#381;dralovi)

	RUDAR (Labin) &#45; SLAVIJA (Pleternica)

	JADRAN (Gunja) &#45; ZMAJ (Blato)

	&amp;nbsp;PLITVICA (Gojanec) &#45; OPATIJA

	FRU&amp;Scaron;KOGORAC &#45; RUDAR 47 (Ladanje Donje)

	MV&#45;CROATIA &#45; SPLIT

	ZADAR &#45; DUGOPOLJE (igra se u utorak 23.08.)

	RADNIK LEGEA &#45; ME&#272;IMURJE&amp;nbsp;

	RADOBOJ &#45; KOPRIVNICA

	Pobjednike o&#269;ekuje atraktivan prvoliga&amp;scaron; u prvom kolu.</description>
      <dc:subject>Sport</dc:subject>
      <dc:date>2011-08-03T20:01:59+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Objavljen Javni poziv za osiguranje usjeva, nasada i osiguranja &#382;ivotinja</title>
      <link>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/objavljen-javni-poziv-za-osiguranje-usjeva-nasada-i-osiguranja-zivotinja/</link>
      <guid>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/objavljen-javni-poziv-za-osiguranje-usjeva-nasada-i-osiguranja-zivotinja/#When:20:53:02Z</guid>
      <description>Objavljen Javni poziv za osiguranje usjeva, nasada i osiguranja &#382;ivotinja na podru&#269;ju Viroviti&#269;ko&#45;podravske &#382;upanije za 2011. godinu, rok za prijavu do 15. studenoga.

	&amp;nbsp;

	Na temelju &#269;lanka 36. Statuta Viroviti&#269;ko &amp;ndash; podravske &#382;upanije, viroviti&#269;ko&#45;podravski &#382;upan Tomislav Tolu&amp;scaron;i&#263;, objavio je Javni poziv za osiguranje usjeva, nasada i osiguranja &#382;ivotinja na podru&#269;ju Viroviti&#269;ko&#45;podravske &#382;upanije za 2011. godinu. Predmet javnog poziva je osiguranje poljoprivredne proizvodnje poljoprivrednika koji imaju registriranu poljoprivrednu proizvodnju na podru&#269;ju Viroviti&#269;ko&#45;podravske &#382;upanije u cilju osiguranja poljoprivredne proizvodnje od nepovoljnih vremenskih utjecaja. Korisnici po ovom Javnom pozivu su isklju&#269;ivo poljoprivredna gospodarstva s prebivali&amp;scaron;tem odnosno sjedi&amp;scaron;tem na podru&#269;ju Viroviti&#269;ko&#45;podravske &#382;upanije upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava koje vodi Agencija za pla&#263;anja u poljoprivredi, a djeluju kao trgova&#269;ko dru&amp;scaron;tvo, obrt ili zadruga registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti ili kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Viroviti&#269;ko&#45;podravska &#382;upanija je osigurala ni&#382;e stope osiguranja za usjeve, nasada i &#382;ivotinje kod slijede&#263;ih osiguravaju&#263;ih ku&#263;a: Croatia osiguranje d.d. i Triglav osiguranje d.d. Zahtjev za osiguranje podnosi se u Upravnom odjelu za gospodarstvo, razvoj i poljoprivredu ili preporu&#269;enom po&amp;scaron;tom s naznakom &amp;bdquo;Zahtjev za osiguranje&amp;ldquo;, na sljede&#263;u adresu; Viroviti&#269;ko&#45;podravska &#382;upanija, Upravni odjel za gospodarstvo, razvoj i poljoprivredu, Trg Ljudevita Pata&#269;i&#263;a 1, 33000 Virovitica. Cjelokupan tekst Javnog poziva kao i pripadaju&#263;i obrasci, dostupni su na slu&#382;benoj Internet stranici Viroviti&#269;ko&#45;podravske &#382;upanije (www.vpz.hr) u rubrici &amp;bdquo;Natje&#269;aji&amp;ldquo;, a ostale informacije mogu se dobiti u Upravnom odjelu za gospodarstvo, razvoj i poljoprivredu Viroviti&#269;ko&#45;podravske &#382;upanije na telefon 033/638&#45;141. Rok za podno&amp;scaron;enje zahtjeva je 15. studenog 2011. godine, a prijave podnijete van roka, te nepotpuni zahtjevi ne&#263;e se razmatrati.

	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Gospodarstvo</dc:subject>
      <dc:date>2011-08-02T20:53:02+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Progla&#353;ena elementarna nepogoda</title>
      <link>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/proglasena-elementarna-nepogoda/</link>
      <guid>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/proglasena-elementarna-nepogoda/#When:20:03:58Z</guid>
      <description>Viroviti&#269;ko&#45;podravski &#382;upan Tomislav Tolu&amp;scaron;i&#263; proglasio elementarnu nepogodu za podru&#269;je grada Slatine te op&#263;ine, Sopje, Suhopolje, Nova Bukovica i Gradina.

	Na temelju &#269;lanka 6. stavka 1. Zakona o za&amp;scaron;titi od elementarnih nepogoda i dostavljenih Prvih izvje&amp;scaron;&#263;a o elementarnoj nepogodi gradskih/op&#263;inskih povjerenstva za procjenu &amp;scaron;tete od elementarnih nepogoda, viroviti&#269;ko&#45;podravski &#382;upan, Tomislav Tolu&amp;scaron;i&#263;, donio je Odluku o progla&amp;scaron;enju elementarne nepogode za podru&#269;je grada Slatine, te op&#263;ine, Sopje, Suhopolje, Nova Bukovica i Gradina. Elementarna nepogoda je progla&amp;scaron;ena za podru&#269;je grada Slatine, op&#263;ine Sopje, Suhopolje, Nova Bukovica i Gradina, uzrokovano olujnim nevremenom i tu&#269;om &amp;ndash; led, popra&#263;eno ki&amp;scaron;om i vjetrom, 19. i 20. srpnja 2011. godine, uslijed &#269;ega je do&amp;scaron;lo do &amp;scaron;teta na poljoprivrednim kulturama (kukuruz, sjemenski kukuruz, suncokret, &amp;scaron;e&#263;erna repa, soja, sjemenska soja, duhan, povrtlarske kulture, bu&#269;a, trajni nasadi i vinova loza), stambenim, gospodarskim i gra&#273;evinskim objektima, te pokretnoj imovini. Navedene Jedinice lokalne samouprave, du&#382;ne su odmah ili u &amp;scaron;to kra&#263;em roku za svoje podru&#269;je procijeniti nastalu &amp;scaron;tetu od elementarne nepogode. Procjenu &amp;scaron;tete potrebno je izvr&amp;scaron;iti sukladno Zakonu o za&amp;scaron;titi od elementarnih nepogoda (Narodne novine br 73/97.) i Metodologiji za procjenu &amp;scaron;teta od elementarnih nepogoda (Narodne novine br. 96/98.). Povjerenstvo za procjenu &amp;scaron;teta od elementarnih nepogoda grada Slatine, op&#263;ine Sopje, Suhopolje, Nova Bukovica i Gradina du&#382;no je podatke o procijenjenoj &amp;scaron;teti dostaviti Dr&#382;avnom i &#381;upanijskom povjerenstvu za procjenu &amp;scaron;teta od elementarnih nepogoda, te nadle&#382;nom ministarstvu, najkasnije do 5. rujna 2011. godine. &amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Gospodarstvo</dc:subject>
      <dc:date>2011-08-02T20:03:58+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Tjedan botani&#269;kih vrtova i arboretuma Hrvatske</title>
      <link>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/tjedan-botanickih-vrtova-i-arboretuma-hrvatske1/</link>
      <guid>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/tjedan-botanickih-vrtova-i-arboretuma-hrvatske1/#When:10:30:59Z</guid>
      <description>&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	Uz organizaciju Javne ustanove za upravljanje za&amp;scaron;ti&#263;enim vrijednostima Viroviti&#269;ko&#45;podravske &#382;upanije i Hrvatskih &amp;scaron;uma U&amp;Scaron;P Na&amp;scaron;ice &amp;Scaron;umarije Vo&#263;in, od 31. svibnja do 4. lipnja, u sklopu obilje&#382;avanja Tjedna botani&#269;kih vrtova i arboretuma Hrvatske, gra&#273;ani i &amp;scaron;kolarci, mo&#263;i &#263;e organizirano posjetiti Arboretum Lisi&#269;ine. Tako &#263;e svaki dan, od 9,00 do 11,00 sati (izuzev subote 4. lipnja), biti organizirani stru&#269;ni posjet za &amp;scaron;kolsku djecu. Nakon toga, od 12,00 do 14,00 sati bit &#263;e organiziran stru&#269;ni posjet za gra&#273;anstvo. Posljednjeg dana obilje&#382;avanja Tjedna botani&#269;kih vrtova i arboretuma Hrvatske, 4. lipnja, stru&#269;ni posjet gra&#273;ana odr&#382;ati &#263;e se od 10,00 do 12,00 sati. Telefon za kontakt i najavu je 033/565&#45;137 &amp;Scaron;umarija Vo&#263;in (radnim danom od 7&#45;15).

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	&amp;nbsp;

	Arboretum Lisi&#269;ine se nalazi u selu Lisi&#269;ine, op&#263;ina Vo&#263;in, usred planine Papuk. Stvaralo ga se od 1963. godine. Prvotno je zauzimao povr&amp;scaron;inu od pribli&#382;no 40 hektara. Do velikosrpske agresije u Hrvatskoj, ovaj arboretum je bio bogat raznoraznim vrstama drve&#263;a i grmlja, kako onih koji su bili doma&#263;im vrstama u Hrvatskoj, tako i vrstama podrijetlom iz krajeva diljem Europe, Azije i Amerike. Ukupno je imao oko 2500 taksonai kultivara i bio je jednim od najzna&#269;ajnijih u jugoisto&#269;noj Europi. Izbijanjem velikosrpske pobune u Hrvatskoj i intervencijom JNA, arboretum je te&amp;scaron;ko stradao 1991. Pored izravne &amp;scaron;tete, ratna djelovanja su imala i neizravnu &amp;scaron;tetu. Neizravni u&#269;inak je bio taj &amp;scaron;to je zbog ratnih djelovanja o&amp;scaron;te&#263;ena ograda te se divlja&#269; mogla nesmetano kretati, tako da je napravila &amp;scaron;tetu na osjetljivim kulturama. Nakon rata arboretum se vrlo sporo obnavljalo, &amp;scaron;to je isto pridonosilo propadanju, tako da ni danas (prema vijesti od 12. svibnja 2006.) nije obnovljen do prijeratne razine. Jedna od najboljih mjera o&amp;scaron;te&#263;enosti je taj &amp;scaron;to je broj taksona sa prvotnih 2500 je do&amp;scaron;ao na samo 500.</description>
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2011-05-25T10:30:59+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Jeste li razmi&#353;ljali na dva kota&#269;a?</title>
      <link>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/jeste-li-razmiljali-na-dva-kotaa/</link>
      <guid>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/jeste-li-razmiljali-na-dva-kotaa/#When:08:57:38Z</guid>
      <description>Ovaj ljetni razbibriga tekst nikako nismo zamislili kao malo ma&amp;scaron;tovitiju reklamu za jednog talijanskog proizvo&#273;a&#269;a skutera i motocikala. &#268;ak nismo niti skuter dobili od generalnog zastupnika doti&#269;nog proizvo&#273;a&#269;a, &amp;scaron;tovi&amp;scaron;e, ustupljen nam je zahvaljuju&#263;i dobrim odnosima s na&amp;scaron;im prijateljima iz Moto Pulsa, specijalizirane hrvatske moto revije. Ok, a za&amp;scaron;to onda skuter? Smi&amp;scaron;ljali smo kako se izvu&#263;i iz pakla u&#382;arenog gradskog asfalta i nakon ne&amp;scaron;to razmi&amp;scaron;ljanja skuter nam se u&#269;inio kao relativno razumna solucija. Klasi&#269;an motocikl nam je prebrz, preskup i preopasan za grad. Dodu&amp;scaron;e, razmi&amp;scaron;ljali smo mi i o automobilu, ali hmmm... Smart For2 bi nam kao ljetna solucija bio idealan, me&#273;utim zbog visoke cijene prili&#269;no je nedostupan, Mini Cooper mo&#382;da? Mini je legenda na &#269;etiri kota&#269;a, ali jo&amp;scaron; je ve&#263;i od Smarta! A bicikl? Transport i dobra forma u jednom! Jeftin i lagan, ali jesmo li spremni do&#263;i na poslovni satanak preznojeni i izmoreni od pedaliranja?! Kao idealno rje&amp;scaron;enje name&#263;e se vozilo na dva kota&#269;a, lagano i motorizirano, te prihvatljive cijene. I tako nakon ne&amp;scaron;to mozganja dolazimo do bicikla s pomo&#263;nim motorom iliti njegove evoluirane izvedbe &amp;ndash; skutera! 
 Pravi dio pri&#269;e po&#269;inje kada u Zagrebu preuzimamo Piaggio X7 Evo 300 i.e. kako mu puno ime i prezime glasi i &amp;bdquo;putujemo&amp;ldquo; do Bjelovara. Kako je tema ovog teksta grad i gradski uvjeti samo &#263;emo re&#263;i kako kombinirana vo&#382;nja (autocesta plus lokalne ceste) do Bjelovara prolazi bez problema i zastoja. Vi&amp;scaron;e &#45; manje nastojimo po&amp;scaron;tovati prometne propise i za sat vremena sti&#382;emo u Bjelovar. Ve&#263; ovdje na&amp;scaron; Piaggio odaje prednosti skuter koncepcije; me&#273;uubrzanja su odli&#269;na zahvaljuju&#263;i automatskom prijenosu i &#382;ivahnom agregatu od 300 kubi&#269;nih centimetara.  Sljede&#263;i dani proti&#269;u u strogo gradskom re&#382;imu; redakcija, ku&#263;a, tr&#269;anje na Boriku i vje&#382;banje u teretani plus kava u centru grada. Dakle, prevladava &amp;bdquo;stani &amp;ndash; kreni&amp;ldquo; re&#382;im s &#382;ustrim ubrzanjima i aktivnim ko&#269;enjima, te agilnim manevrima gradskim ulicama. Na semaforima ne &#269;ekamo jer smo uvijek prvi ili se s(p)retno provu&#269;emo na vrh kolone. Pritom vrlo &#269;esto imamo ne&amp;scaron;to malo prtljage uza sebe s kojom nije problem manipulirati. Posebno nam se svi&#273;a to &amp;scaron;to u tjedan dana na&amp;scaron;eg testa nismo platili kartu za parking, zapravo, nismo niti razmi&amp;scaron;ljali ima li mjesta za parkiranje jer ga za skuter uvijek mo&#382;emo prona&#263;i.  Gradski komunalci tu bilje&#382;e gubitak, a na&amp;scaron;a redakcija u&amp;scaron;tedu! U&amp;scaron;teda je i na gorivu, jer smo po dragocjenu teku&#263;inu oti&amp;scaron;li jednom u cca 250 km i to za sedamdesetak kuna! Nakon serije pohvala, sigurno se pitate &amp;scaron;to je s nedostacima skutera? Naravno da postoje, kao i kod svakog drugog prometala. Puka je sre&#263;a &amp;scaron;to nas nije uhvatio niti jedan ljetni prolom oblaka. Dva kota&#269;a nisu &#269;etiri i samim time postoji mogu&#263;nost pada i ozlje&#273;ivanja. &#268;ini se kako bi mo&#382;da kompromis od tri kota&#269;a bio idealan, &#269;ak i za manje iskusne korisnike. Gradsko vozilo na tri kota&#269;a?! Potpuno mogu&#263;e, ali mi smo se odlu&#269;ili na dva kota&#269;a. Budu&#263;i da smo tra&#382;ili idealno gradsko prometalo, mo&#382;emo re&#263;i da smo ga gotovo prona&amp;scaron;li. Nas je doti&#269;ni Piaggio X7 osvojio na prvu loptu. Va&amp;scaron; &#263;e biti izbor marke, modela, cjenovnog ranga ili pak broja kota&#269;a.</description>
      <dc:subject>Promet</dc:subject>
      <dc:date>2010-08-23T08:57:38+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Chevrolet odsurfao u &#353;ezdesete sa Spark Woodyjem</title>
      <link>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/chevrolet-odsurfao-u-ezdesete-sa-spark-woodyjem/</link>
      <guid>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/chevrolet-odsurfao-u-ezdesete-sa-spark-woodyjem/#When:11:44:04Z</guid>
      <description>Spark Woody karavan prvi je put predstavljen javnosti na surferskom, skejterskom i glazbenom festivalu Boardmasters 2010. u Newquayu u Ujedinjenom Kraljevstvu &amp;ndash; omiljenoj destinaciji surfera. Chevrolet je odabrao Newquay za premijeru ovog automobila jer je taj cornwallski turisti&#269;ki gradi&#263; poznat diljem svijeta po svojoj surferskoj kulturi: Atlantski ocean susre&#263;e Britansko oto&#269;je na jednom od naju&#382;ih poluotoka, &amp;scaron;to &#269;ini prirodno izvrsne uvjete za surfanje.

 Ovaj automobil evocira uzlet surferskog pokreta u SAD&#45;u kada su kasnih pedesetih i ranih &amp;scaron;ezdesetih godina surferi kupovali karavane s drvenim oplatama, takozvane &amp;bdquo;woodieje&amp;ldquo;. Tradicionalno su to bili veliki automobili temeljeni na mainstream modelima, no s dijelovima karoserije s drvenim okvirima tako da su bili istovremeno dovoljno jeftini i prostrani da u njih stane sva surferska oprema, uklju&#269;uju&#263;i i dasku. Woody karavani ovjekovje&#269;eni su u mnogim pjesmama. Prve na pamet padaju Surfin&#39; Safari The Beach Boysa te Surf City izvo&#273;a&#269;a Jan and Deana &amp;ndash; obje se smatraju dvjema najpoznatijim surferskim pjesmama svih vremena. &#268;ak i kada su proizvo&#273;a&#269;i automobila prestali koristiti drvene oplate te skup i kompliciran postupak proizvodnje, Woody je toliko postao dijelom ameri&#269;ke kulture da je njegov duh nastavio &#382;ivjeti, a Chevrolet je bio samo jedan od mnogih ameri&#269;kih proizvo&#273;a&#269;a koji je koristio Di&#45;Noc vinilne plo&#269;e s dijelovima drveta kako bi zadr&#382;ao drveni izgled. Spark Woody je jedan u nizu &amp;bdquo;umjetni&#269;kih Sparkova&amp;ldquo; nastalih protekle godine.

 Prvi od njih, Smeilinener Spark, jedinstvena interpretacija Sparka koju je napravio njema&#269;ka modna ku&#263;a Smeilinener, prvi je put predstavljen u finalu natje&#269;aja &amp;bdquo;Mladi, kreativni, Chevrolet&amp;ldquo; u Berlinu pro&amp;scaron;log listopada. Me&#273;u ostalim umjetni&#269;kim Sparkovima su WTCC leading car studenta umjetnosti iz Portugala Josea Rocha koji je pobijedio na natje&#269;aju te Spark DJ Car &amp;ndash; najve&#263;i miks&#45;pult na svijetu koji je po&#269;etkom ove godine napravio Chevrolet.</description>
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2010-08-13T11:44:04+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>NOVI AKCIJSKI PLAN HRVATSKE VLADE</title>
      <link>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/novi-akcijski-plan-hrvatske-vlade/</link>
      <guid>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/novi-akcijski-plan-hrvatske-vlade/#When:08:13:51Z</guid>
      <description>&#381;ene &#263;e od 2020. u mirovinu i&#263;i kad i mu&amp;scaron;karci, a prijevremeno umirovljenje &#263;e se ka&#382;njavati. Odlu&#269;ila je to Vlada poslav&amp;scaron;i u Sabor izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju. &#45;Od sad &#263;e &#382;ene i&#263;i u mirovinu sa namirenih 65 godina ili u prijevremenu sa 60 godina . &amp;Scaron;to zna&#269;i da su postale ravnopravne s mu&amp;scaron;karcima. Osim &amp;scaron;to &#263;e morati tako dugo raditi uz to im ide ra&#273;anje djece ,brinuti se o obitelji i da se ne nabraja .
 &#45;I tako &#263;e na&amp;scaron;e supruge,majke izvu&#263;i ovu zemlju iz krize uz to i pove&#263;ati natalitet jer ih na&amp;scaron;a Vlada tako stimulira . &#45;Do izjedna&#269;avanja dobi potrebne za odlazak u mirovinu do&#263;i &#263;e se postupno &amp;ndash; tijekom razdoblja od 10 godina, pri &#269;emu &#263;e se svake godine dobna granica podizati za &amp;scaron;est mjeseci. &#45;Vlada tvrdi da se time ispunjava odluka Ustavnog suda iz 2007., o postupnom izjedna&#269;avanju sta&#382;a mu&amp;scaron;karaca i &#382;ena. Banske dvore na takve poteze sile i nepovoljni demografski trendovi, budu&#263;i da stanovni&amp;scaron;tvo sve vi&amp;scaron;e stari. &amp;bdquo;Mirovinski sustav kakav je danas te&amp;scaron;ko je odr&#382;iv, pa moramo donositi i ovakve nepopularne mjere&amp;ldquo;, poru&#269;io je &#272;uro Popija&#269;, ministar gospodarstva. Trebali bi?! &#45; Donijeli odluku da si smanje pla&#263;e za 50 posto kao i saborskim zastupnicima, da si pla&#263;aju sami tro&amp;scaron;kove prijevoza,mobitela ,novina ukinu jeftinu menzu,Ukinuti pla&#263;anje za&amp;scaron;tite osobama koje vi&amp;scaron;e nisu od vi&amp;scaron;eg interesa za RH . Smanjiti dr&#382;avnu administraciju koja je golemi guta&#269; sredstava. Te ukinuti financiranje politi&#269;kih stranaka neka se financiraju iz vlastitih sredstva ,&#269;lanarina i sli&#269;no.
 Ali stoga je Vlada odlu&#269;ila stimulirati odlazak u mirovinu poslije 65. godine &#382;ivota i ka&#382;njavati raniji odlazak. Izmjenama zakona koji su Banski dvori uputili Saboru predla&#382;e se da &#263;e za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu ona smanji za 0,34 posto, pa &#263;e na godi&amp;scaron;njoj razini mirovine biti manje za 4,08 posto, odnosno 20,4 posto za pet godina. Za isti bi se postotak pove&#263;avale mirovine za kasniji odlazak. Mijenja se i sustav naknada za nezaposlene
 Po novome, najvi&amp;scaron;i sustav naknada za prva tri mjeseca nezaposlenosti iznosio bi 70 posto osnovice, a u sljede&#263;em razdoblju samo 35 posto osnovice. Vlada istodobno &#382;eli stimulirati obrazovanje nezaposlenih.</description>
      <dc:subject>Politika</dc:subject>
      <dc:date>2010-07-31T08:13:51+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Citro&#235;n  isporu&#269;io  prva  vozila  za  taxi  Cammeo</title>
      <link>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/citroen-isporuio-prva-vozila-za-taxi-cammeo/</link>
      <guid>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/citroen-isporuio-prva-vozila-za-taxi-cammeo/#When:07:39:02Z</guid>
      <description>Sva vozila su bijele boje i sadr&#382;e bogatu opremu koja uklju&#269;uje ABS i ESP, automatski klima ure&#273;aj, putno ra&#269;unalo, regulator i limitator brzine, svjetla za maglu, audio sustav CD MP3 i 7 zra&#269;nih jastuka.

 Putnici &#263;e na taj na&#269;in mo&#263;i u&#382;ivati u iznimnoj sigurnosti ali i udobnosti Citro&amp;euml;novih limuzina. Predrag Vrane&amp;scaron;evi&#263;, voditelj flotne prodaje Citro&amp;euml;n Hrvatska, naglasio je prilikom isporuke u prodajnom salonu Ark Miheli&#263; u Rijeci da je ovo tek po&#269;etak suradnje rije&#269;kog taxi prijevoznika i tvrtke Citro&amp;euml;n.</description>
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2010-07-24T07:39:02+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Edukativno &#8211; rekreacijsko &#8211; ekolo&#353;ka regata / spust &#269;amaca rijekom Savom</title>
      <link>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/edukativno-rekreacijsko-ekoloka-regata-spust-amaca-rijekom-savom/</link>
      <guid>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/edukativno-rekreacijsko-ekoloka-regata-spust-amaca-rijekom-savom/#When:13:38:52Z</guid>
      <description>Program doga&#273;anja:
 08:00 do&#269;ek ekipa sudionika spusta
 08:30 okupljanje u Rugvici, ispred zgrade op&#263;ine, spu&amp;scaron;tanje opreme i plovila
 10:00 po&#269;etak spusta Savom
 11:30 pristajanje uz skelu u Oborovu na lijevoj obali
 11:45 kulturno umjetni&#269;ki program
 12:30 nastavak plovidbe prema Prevlaci
 13:30 iskrcaj u&#269;esnika i plovila kod ustave Prevlaka
 14:30 vezivanje djela plovila kod Oborovske skele na lijevoj obali
 15:00 ru&#269;ak i zajedni&#269;ko dru&#382;enje na gospodarstvu &amp;Scaron;karika
 19:30 odlazak na sredi&amp;scaron;nju proslavu Dana Op&#263;ine Rugvica, koji je i pokrovitelj regate
 21:00 logorska vatra i dru&#382;enje na gospodarstvu &amp;Scaron;karika
 &amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Kultura</dc:subject>
      <dc:date>2010-07-09T13:38:52+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Pa, bogamu, kako to, imati odlika&#353;a, a imati &#8220;frku&#8221;?!</title>
      <link>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/pa-bogamu-kako-to-imati-odlikaa-a-imati-frku/</link>
      <guid>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/pa-bogamu-kako-to-imati-odlikaa-a-imati-frku/#When:08:00:32Z</guid>
      <description>Bakama i djedovima (to su oni koji su &amp;scaron;kolu poha&#273;ali u &quot;biv&amp;scaron;oj&quot;) , nitko nije uspio objasniti kako to da im je s unukom &quot;frka&quot; oko upisa, a on odlika&amp;scaron; jedne zagreba&#269;ke osnovne &amp;scaron;kole, od prvog razreda. Pa, bogamu, kako to, imati odlika&amp;scaron;a, a imati &quot;frku&quot;?! Onda su im tate i mame, tj. njihova djeca, obja&amp;scaron;njavali da su sada va&#382;ni neki bodovi, kao npr. ako ima&amp;scaron; nekakvu lije&#269;ni&#269;ku potvrdu, dobije&amp;scaron; bod (?!), ako si Rom, dobije&amp;scaron; bod (?!), ako se bavi&amp;scaron; nekim sportom, dobije&amp;scaron; bod (?!), ako je tata branitelj, dobije&amp;scaron; 2 boda, ako je mama braniteljica, dobije&amp;scaron; jo&amp;scaron; 2 pa ima&amp;scaron; 4 (?!) i td. i td. U glavama baka i djedova mo&#382;dane se vijuge pretvori&amp;scaron;e u vijugave upitnike, u maminim i tatinim mozgovima ni&amp;scaron;ta druga&#269;ije, samo su ostavljali izvjesni dojam s hrpetinom papira u ruci, od svjedod&#382;bi i kojekakvih potvrda koje donose bodove, a nezainteresirana, indiferentna djeca, (a to su oni kojih se to ti&#269;e) su se istovremeno &quot;dru&#382;ila&quot; dr&#382;e&#263;i skupocjene mobitele u rukama, ne mare&#263;i tko za to pla&#263;a ra&#269;une, a kamoli za nekakve tamo upise. Roditeljima u toj ludnici, (a ludnica ne prestaje), ni na kraj pameti da razmi&amp;scaron;ljaju o tome &amp;scaron;to znanstvenici &quot;trube&quot; o &amp;scaron;tetnosti istih mobitela, &#269;ija je povijest vrlo kratka, a za pojavu vidljivih zdravstvenih posljedica potrebna su desetlje&#263;a. Tko sada o tome mari, jer treba se upisaaaaaaatiiiiii...
 Nezavisni portal ostaje tu&#382;nim svjedokom vi&#273;enog i gore opisanog, svojim &#269;itateljima preporu&#269;a tekst dragog nam knji&#382;evnika Ante Tomi&#263;a. Svjesni smo u kakvoj je zabrinjavaju&#263;oj krizi na&amp;scaron; obrazovni sustav, ali se nadamo nekim &quot;novim valovima&quot; koji &#263;e vratiti dostojanstvo svakom u&#269;itelju, nastavniku, roditelju i naposljetku &#45; djetetu. Zato ne treba stajati i dalje, pretvoreni u nijeme svjedoke stra&amp;scaron;ne slike poraza vrijednosti i sveop&#263;e malodu&amp;scaron;nosti jer &#263;e i va&amp;scaron;e dijete, unu&#269;e, praunu&#269;e sutra do&#263;i &#45; na upis!</description>
      <dc:subject>Obrazovanje</dc:subject>
      <dc:date>2010-07-08T08:00:32+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>&#352;to hrvati stvarno, ali ba&#353; stvarno slu&#353;aju?</title>
      <link>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/to-hrvati-stvarno-ali-ba-stvarno-sluaju/</link>
      <guid>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/to-hrvati-stvarno-ali-ba-stvarno-sluaju/#When:06:48:48Z</guid>
      <description>Nakon dana&amp;scaron;njeg &#269;lanka na index.hr sjetio sam se da bi mogao pogledati &amp;scaron;to ustvari hrvati stvarno, ali ba&amp;scaron; stvarno slu&amp;scaron;aju... Naime, pala mi je ideja da to provjerim ovdje, to&#269;nije na LastFm stranici koja pokazuje top ljestvicu izvo&#273;a&#269;a koje su hrvati slu&amp;scaron;ali pro&amp;scaron;li tjedan (13.&#45;20.06.). Top lista se temelji na tome &amp;scaron;to slu&amp;scaron;aju registrirani korisnici LastFm&#45;a koji su iz Hrvatske, a bacaju&#263;i pogled na trenutnu listu izvo&#273;a&#269;a prvi zaklju&#269;ak koji dolazi je:

 &quot;Hrvati slu&amp;scaron;aju prvenstveno izvo&#273;a&#269;e koji su ili nedavno nastupali u Hrvatskoj ili nastupaju vrlo uskoro&quot;

 Prvi na listi su Metallica koja je pred mjesec dana nastupala u Hrvatskoj. Slijede legendarni rockeri Pink Floyd, nakon njih Red Hot Chilli Pappers i Radiohead, Lady Gaga koja bi trebala zasvirati u Hrvatskoj ubrzo, Muse i Coldplay koji se ve&#263; du&#382;e vrijeme vrte, Alice in Chains koji su ju&#269;er nastupali u Zagrebu itd. U nastavku slijedi prvi hrvatski bend na popisu, tj. Hladno Pivo, pa Placebo, Iron Maiden, Depeche Mode, David Guetta, U2, Massive Attack, Deep Purple i drugi.

 Zanimljivo je jo&amp;scaron; da je Metallica na vrhu hrvatskih ljestvica ve&#263; du&#382;e vrijeme, ali da potvrdimo prvobitni zaklju&#269;ak...kada se pogledaju statistike za 8. mjesec 2009.&#45;e godine, mo&#382;e se vidjeti da su odmah drugi na popisu U2...razlog? U2 je 09.08.2009. godine nastupao u Zagrebu.&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2010-07-07T06:48:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Gospodarstvo na dnevnom redu &#381;upanijske skup&#353;tine</title>
      <link>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/gospodarstvo-na-dnevnom-redu-zupanijske-skupstine/</link>
      <guid>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/gospodarstvo-na-dnevnom-redu-zupanijske-skupstine/#When:17:02:43Z</guid>
      <description>Od 1326 gospodarskih subjekata, koliko ih djeluje na podru&#269;ju vukovarsko&#45;srijemske &#382;upanje, osam je velikih poduze&#263;a, a sve ostalo su male i srednje tvrtke, te oko 3 tisu&#263;e obrtnika. Re&#269;eno je to, izme&#273;u ostaloga, na sjednici &#382;upanijske skup&amp;scaron;tine. Vije&#263;nici su naime razmatrali informaciju o aktivnostima i realizaciji Programa poticanja malog gospodarstva.

	Prema rije&#269;ima resornog pro&#269;elnika, Nenada Jerkovi&#263;a, unazad 10 godina u malo gospodarstvo je ubrizgano oko 700 kredita i po toj osnovi zaposleno je oko 3 tisu&#263;e radnika. Ina&#269;e, &#382;upanija je potpisala ugovor za razvoj malog i srednjeg poduzetni&amp;scaron;tva s trima bankama. Rije&#269; je o iznimno povoljnom kreditu, s kamatnom stopom od 3,20 do 4,50%.</description>
      <dc:subject>Politika</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-31T17:02:43+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Agrokoru 80 milijuna vrijedan ugovor s Virom i Sladoranom</title>
      <link>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/agrokoru-80-milijuna-vrijedan-ugovor-s-virom-i-sladoranom/</link>
      <guid>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/agrokoru-80-milijuna-vrijedan-ugovor-s-virom-i-sladoranom/#When:14:13:03Z</guid>
      <description>Sve tri tvrtke koje &#263;e proizvoditi za &amp;scaron;e&#263;erane u vlasni&amp;scaron;tvu Vira &#269;lanice su Todori&#263;evog koncerna Agrokor. Ukupno &#263;e se &amp;scaron;e&#263;ernom repom, za potrebe ovih &amp;scaron;e&#263;erana, zasijati 3970 hektara, od &#269;ega 2100 u Belju, tisu&#263;u u Vupiku i 870 hektara u PIK&#45;u Vinkovci . Predsjednik Uprave Belja Goran Pajni&#263; rekao je kako se vrijednost danas potpisanog ugovora procjenjuje na vi&amp;scaron;e od 80 milijuna kuna. Dodao je kako je Belje pro&amp;scaron;le godine na povr&amp;scaron;ini od 1500 hektara za &amp;scaron;e&#263;eranu Viro proizvelo 116.300 tona &amp;scaron;e&#263;erne repe.

	Napomenuo je kako se potpisivanjem ugovora &#382;eli pokazati kako i u te&amp;scaron;kim trenutcima za poljoprivredu mo&#382;e postojati konkurentna proizvodnja te dati potpora hrvatskoj prehrambeno&#45;prera&#273;iva&#269;koj industriji finaliziranjem proizvoda doma&#263;eg ratarstva u njihovim kapacitetima.

	Predsjednik Uprave &amp;scaron;e&#263;erane Viro &#381;eljko Zadro rekao je kako se ove godine u &#382;upanjskoj i viroviti&#269;koj &amp;scaron;e&#263;erani planira sjetva 24.000 hektara &amp;scaron;e&#263;erne repe, a o&#269;ekuje se ukupna proizvodnja od oko 160.000 tona &amp;scaron;e&#263;era. Ocijenio je kako su &amp;scaron;e&#263;er i duhan jedine dvije kulture u kojima se hrvatska proizvodnja uklapa u europske statistike.

	Na novinarski upit zna&#269;i li da s osje&#269;kom &amp;scaron;e&#263;eranom Kandit premijer uop&#263;e nisu vo&#273;eni pregovori, ili su vo&#273;eni ali nisu uspje&amp;scaron;no okon&#269;ani, Pajni&#263; je odgovorio kako tvrtka prati razvoj doga&#273;anja oko osje&#269;ke &amp;scaron;e&#263;erane te &amp;ldquo;da su u pregovorima&amp;rdquo;, o &#269;emu &#263;e se odlu&#269;iti u idu&#263;em razdoblju.

	Potvrdio je da je Belje prethodnih godina sura&#273;ivalo s osje&#269;kom &amp;scaron;e&#263;eranom, ali u manjem obimu nego s viroviti&#269;kom i &#382;upanjskom.</description>
      <dc:subject>Gospodarstvo</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-31T14:13:03+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Gastro 2010. Vinkovci</title>
      <link>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/gastro-2010.-vinkovci/</link>
      <guid>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/gastro-2010.-vinkovci/#When:16:34:00Z</guid>
      <description>Natjecanje gastro odr&#382;ava se od 1980. godine, a sudjeluju u&#269;enici ugostiteljsko&#45;turisti&#269;kih &amp;scaron;kola iz cijele Hrvatske i iz inozemstva. Na ovogodi&amp;scaron;nji Gastro do&amp;scaron;la i &amp;scaron;kola iz Wellesa. Prije dolaska na ovo natjecanje, u&#269;enici su morali pro&#263;i &amp;scaron;kolske i regionalne kvalifikacije.&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Obrazovanje</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-30T16:34:00+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Mirkova&#269;ka O&#352; pretijesna za sve u&#269;enike</title>
      <link>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/mirkovacka-os-pretijesna-za-sve-ucenike/</link>
      <guid>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/mirkovacka-os-pretijesna-za-sve-ucenike/#When:07:30:18Z</guid>
      <description>Osnovna &amp;scaron;kola Nikole Tesle u vinkova&#269;kom prigradskom naselju Mirkovcima mo&#382;e se pohvaliti da svake godine ima sve vi&amp;scaron;e prva&amp;scaron;i&#263;a, ali tu nastaje i problem jer u postoje&#263;oj zgradi nema dovoljno prostora.

	Nema mjesta za 43 &#273;aka
	
	Trenuta&#269;no &amp;scaron;kola ima 236 u&#269;enika raspore&#273;enih u 17 razreda, iz nje &#263;e na kraju &amp;scaron;kolske godine iza&#263;i 20 osma&amp;scaron;a, ali &#263;e u rujnu u&#263;i 46 prva&amp;scaron;i&#263;a pa valja oformiti tri nova razreda jer ovdje gotovo polovica u&#269;enika poha&#273;a nastavu prema srpskom programu.
	
	&amp;ndash; Imamo projekt za novu &amp;scaron;kolu kroz program CEB VII Europske unije, ali se on realizira tek od sljede&#263;e godine pa do tada moramo na&#263;i prostor za nove razrede. S Gradom smo se dogovarali o tomu da se adaptira potkrovlje zgrade i urede dvije ili tri prostorije, ali re&#269;eno nam je da nema novca pa predla&#382;u potkrovlje Mjesnog odbora ili putovanje u pet kilometara udaljenu &amp;scaron;kolu u Vinkovcima. Ve&#263; sad je problem s prostorom jer imamo i pred&amp;scaron;kolu za budu&#263;e prva&amp;scaron;i&#263;e, koji dolaze triput na tjedan poslije 17 sati jer druga&#269;ije nismo mogli organizirati &amp;ndash; ka&#382;e ravnatelj Anto Vidovi&#263; i dodaje kako su roditelji ogor&#269;eni ve&#263; pri samom spomenu da bi prva&amp;scaron;i&#263;i morali putovati u Vinkovce. Pita se i tko &#263;e to odrediti koje &#263;e dijete putovati, a koje &#263;e i&#263;i u &amp;scaron;kolu u Mirkovcima.
	
	&amp;ndash; Moje dijete sigurno ne&#263;e i&#263;i u Vinkovce jer da smo to htjeli, ne bismo se doselili u Mirkovce. Grad mora znati da ovdje ima puno branitelja kojima je dr&#382;ava pomogla pri kupnji ku&#263;a i na&amp;scaron;a djeca imaju pravo i&#263;i u &amp;scaron;kolu koja im nije pet kilometara udaljena od ku&#263;a. Grad ka&#382;e da nema novca, a ako za djecu nema, za &amp;scaron;to ima &amp;ndash; ogor&#269;en je Anto Jakovljevi&#263;, roditelj dvoje djece u mirkova&#269;koj &amp;scaron;koli i vije&#263;nik Gradskog vije&#263;a, gdje je ve&#263; nekoliko puta pokretao to pitanje.
	
	Smatra da je najbolje rje&amp;scaron;enje adaptacija potkrovlja, a smje&amp;scaron;taj u potkrovlju Mjesnog odbora ili putovanje u Vinkovce roditelji sigurno ne bi prihvatili.</description>
      <dc:subject>Obrazovanje</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-23T07:30:18+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Prijatelji &#382;ivotinja protiv lovaca koji ubijaju napu&#353;tene &#382;ivotinje</title>
      <link>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/prijatelji-zivotinja-protiv-lovaca-koji-ubijaju-napustene-zivotinje/</link>
      <guid>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/prijatelji-zivotinja-protiv-lovaca-koji-ubijaju-napustene-zivotinje/#When:08:38:16Z</guid>
      <description>VINKOVCI &#45; Tridesetak &#269;lanova vinkova&#269;kih i osje&#269;kih udruga za za&amp;scaron;titu &#382;ivotinja danas je sredi&amp;scaron;tu vinkova&#269;kog prigradskog naselja Mirkovci prosvjedovalo zbog najave mjesnog lova&#269;kog dru&amp;scaron;tva &quot;Jelen&quot; da &#263;e svake nedjelje u o&#382;ujku ubijati &#382;ivotinje koje zateknu u lovi&amp;scaron;tu.

	
	&amp;nbsp;&#45; Ovim prosvjedima koje &#263;emo provoditi svake nedjelje u ovom mjesecu, &#382;elimo sprije&#269;iti ubijanje napu&amp;scaron;tenih &#382;ivotinja i inicirati izmjenu zakona koji omogu&#263;ava lovcima da neke &#382;ivotinje proglase &amp;scaron;teto&#269;inama i time dobijaju pravo da ih ubijaju. Pro&amp;scaron;le nedjelje smo to uspjeli, valjda &#263;emo i ove &#45; ka&#382;e Vlatka Tu&#269;ek, tajnica vinkova&#269;ke udruge Prijatelji &#382;ivotinja dr Ivan Rosta&amp;scaron;, organizator prosvjeda dodaju&#263;i da prosvjednici i drugi gra&#273;ani mogu potpisati peticiju kojom tra&#382;e hitnu reformu veterinarske inspekcije i ve&#263;u za&amp;scaron;titu &#382;ivotinja kako bi se onemogu&#263;ilo bilo kome ubijanje &#382;ivotinja.
	
	Ujedno se zala&#382;u za otvaranje azila za napu&amp;scaron;tene &#382;ivotinje kojega u Vinkovcima nema, a prema procjeni Prijatelja &#382;ivotinja u Vukovarsko&#45;srijemskoj &#382;upaniji je mo&#382;da i 2000 napu&amp;scaron;tenih &#382;ivotonja i pasa lutalica. Prosvjednici su se nakon zadr&#382;avanja ispred zgrade mjesnog odbora Mirkovci uputili do zgrade gdje je uprava Lova&#269;kog dru&amp;scaron;tva i na zid postavili svoje transparente kojima upozoravaju na potrebu za&amp;scaron;tite &#382;ivotinja i uskra&#263;ivanja prava lovcima da progla&amp;scaron;avaju neke &#382;ivotinje &amp;scaron;teto&#269;inama koje je dozvoljeno ubijati. Zanimljivo je da Lova&#269;ko dru&amp;scaron;tvo &quot;Jelen&quot; koje je pokrenulo &quot;akciju&quot; ubijanja napu&amp;scaron;tenih &#382;ivotinja nije registrirano u &#382;upanijskom Lova&#269;kom savezu.
	
	To&#269;no je da nismo u&#269;lanjeni u Lova&#269;ki savez Vukovarsko&#45;srijemske &#382;upanije, ali imamo dozvole za lov nacionalnog saveza. Problem je kod nas &amp;scaron;to su ve&#263;ina &#269;lanova lovci postali za rata i u vrijeme &quot;krajine&quot; pa bi lova&#269;ke dozvole morali konvalidirati, a to ko&amp;scaron;ta oko 1 600 kuna i na&amp;scaron;i ljudi nemaju taj novac &#45; opravdava se predsjednik &quot;Jelena&quot; &#272;or&#273;e &amp;Scaron;imi&#263;, a tajnik Lova&#269;kog saveza Marko Babi&#263; ka&#382;e da ve&#263;ina lova&#269;kih dru&amp;scaron;tava iz sela s ve&#263;inskim srpskim stanovni&amp;scaron;tvom nije &#269;lan Saveza iz samo njima znanih razloga, ali zadnjih godina i oni pristupaju pa je danas 4&#45;5 dru&amp;scaron;tava iz takvih sela &#269;lanice Saveza.</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-22T08:38:16+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Vinkovci &#45; &#352;kolarcima besplatan prijevoz</title>
      <link>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/vinkovci-skolarcima-besplatan-prijevoz/</link>
      <guid>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/vinkovci-skolarcima-besplatan-prijevoz/#When:10:39:12Z</guid>
      <description>Na konferenciji za novinare vinkova&#269;ki gradona&#269;elnik Mladen Karli&#263; podsjetio je da je grad do ove &amp;scaron;kolske godine financirao tro&amp;scaron;kove gradskog i izvangradskog prijevoza za sve razrede osnovne i prva dva razreda srednje &amp;scaron;kole dok je za tre&#263;i i &#269;etvrti razred to &#269;inilo Ministarstvo regionalnog razvoja, &amp;scaron;umarstva i vodnog gospodarstva.

	&amp;lsquo;Kako ministarstvo to vi&amp;scaron;e nije u mogu&#263;nosti &#269;initi, grad &#263;e, uz u&#269;enike osnovnih i prva dva razreda srednje &amp;scaron;kole, preuzeti na sebe obvezu financiranja tro&amp;scaron;kova prijevoza u&#269;enika i tre&#263;ih i &#269;etvrtih razreda&amp;rsquo;, kazao je Karli&#263; dodaju&#263;i kako &#263;e za tu namjenu bit potrebno osigurati u gradskom prora&#269;unu oko 1,5 milijuna kuna.

	Novac &#263;e se osigurati kroz rebalans ovogodi&amp;scaron;njeg prora&#269;una dok &#263;e se za 2010. godinu &amp;lsquo;ugradit&amp;rsquo; u prora&#269;un za tu godinu, kazao je dodaju&#263;i kako &#263;e gradske vlasti i sufinancirati s 500 kuna po u&#269;eniku osnovnih &amp;scaron;kola nabavku &amp;scaron;kolskih knjiga za socijalno ugro&#382;ene obitelji.

	Pravo na pomo&#263; imat &#263;e sve dvo&#269;lane obitelji koje imaju ukupan prihod manji od 2.500, tro&#269;lane 3.500, &#269;etvero&#269;lane 5.000 kuna te ostale petero i vi&amp;scaron;e&#269;lane socijalno ugro&#382;ene obitelji, naveo kazav&amp;scaron;i kako &#263;e grad za tu namjenu u prora&#269;unu izdvojiti 500.000 kuna.

	U gradu ra&#269;unaju kako bi pravo na tu subvenciju moglo koristit oko 1.000 od ukupno 3.500 vinkova&#269;kih osnovno&amp;scaron;kolaca. Prema gradona&#269;elnikovim rije&#269;ima, odluke o besplatnom prijevozu u&#269;enika te sufinanciranju &amp;scaron;kolskih ud&#382;benika trebalo bi, po&#269;etkom listopada, potvrditi Gradsko vije&#263;e.</description>
      <dc:subject>Obrazovanje</dc:subject>
      <dc:date>2009-09-18T10:39:12+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Ko&#353;arka&#353;ki klub Vinkovci poziva na upis novih &#269;lanova</title>
      <link>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/kosarkaski-klub-vinkovci-poziva-na-upis-novih-clanova/</link>
      <guid>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/kosarkaski-klub-vinkovci-poziva-na-upis-novih-clanova/#When:09:47:36Z</guid>
      <description>TRADICIJA IGRANJA KO&amp;Scaron;ARKE DUGA 45 GODINA

	Ko&amp;scaron;arka se organizirano u Vinkovcima igra od 8. listopada 1963. godine kada je osnovan KK Vinkovci.  Od tih dana prapo&#269;etka vinkova&#269;ke ko&amp;scaron;arke pro&amp;scaron;lo je vi&amp;scaron;e od 45 godina. U tih &#269;etrdeset pet godina klub je u nekoliko navrata mijenjao ime &amp;ndash; Vinkovci, Dinamo, Telecomp, a danas egzistira pod prvotnim imenom KK Vinkovci.

	Skromni klub iz slavonske ravnice vinuo se u prvoliga&amp;scaron;ke visine gdje je nekoliko sezona (od 1995. do 1999. godine) igrao zapa&#382;enu ulogu te se oku&amp;scaron;ao i u europskoj konkurenciji. U sezoni 1996. klub se natjecao u Kupu Kora&#263; i u&amp;scaron;ao u poluzavr&amp;scaron;nicu tog natjecanja. U tim zlatnim ko&amp;scaron;arka&amp;scaron;kim vremenima vinkova&#269;ka publika imala je prigode u ko&amp;scaron;arka&amp;scaron;kom domu &amp;laquo;Lenije&amp;raquo; gledati vrhunske europske ekipe poput &amp;scaron;panjolske ekipe Tau Ceramica.

	Kroz klub je pro&amp;scaron;la plejada igra&#269;ica i igra&#269;a, danas akademika, istaknutih privrednika i intelektualaca, a nadasve dobrih i po&amp;scaron;tenih ljudi koji su na&amp;scaron;li svoje mjesto u dru&amp;scaron;tvu. Najpoznatiji igra&#269;i koji su prve svoje ko&amp;scaron;arka&amp;scaron;ke korake zapo&#269;eli u Vinkovcima su jo&amp;scaron; uvijek aktivni Mario Kasun, Nino Primorac te Ivan Papac kao i biv&amp;scaron;i internacionalac a sada&amp;scaron;nji trener Sanjin Kalaica. Klub je dao i nekoliko istaknutih ko&amp;scaron;arka&amp;scaron;kih trenera te &amp;scaron;portskih djelatnika.
	
	KK Vinkovci danas, to je stabilan hrvatski ko&amp;scaron;arka&amp;scaron;ki A&#45;2 liga&amp;scaron; sa prepoznatljivom fizionomijom i mjestom u hrvatskoj ko&amp;scaron;arci. Klub ima formiranu &amp;scaron;kolu ko&amp;scaron;arke u kojoj djevoj&#269;ice i dje&#269;aci u&#269;e prve ko&amp;scaron;arka&amp;scaron;ke korake. Mla&#273;i kadeti i kadeti igraju zapa&#382;enu ulogu u slavonskim ko&amp;scaron;arka&amp;scaron;kim ligama, a juniori i u hrvatskim ko&amp;scaron;arka&amp;scaron;kim okvirima.
	
	Seniori se natje&#269;u u A&#45;2 ko&amp;scaron;arka&amp;scaron;koj ligi Hrvatske sa realnim ambicijama u borbi za gornji dom natjecanja u sezoni 2009./2010. od sezone 2008/2009. u B&#45;1 konkurenciji natje&#269;u se i ko&amp;scaron;arka&amp;scaron;ice jer je, nakon nekoliko godina pauze, ponovo revitalizirana &#382;enska ko&amp;scaron;arka&amp;scaron;ka ekipa. Klub ima ambiciozni management kojemu je osnovni cilj pro&amp;scaron;irivanje ko&amp;scaron;arka&amp;scaron;ke baze, popularizacija ko&amp;scaron;arke kod mlade&#382;i te, kroz organizirano bavljenje ko&amp;scaron;arkom, otrgnuti mlade pogubnim utjecajima ulice i kafi&#263;a i po&amp;scaron;asti droge.
	
	Tijekom proteklih vi&amp;scaron;e od 45 vinkova&#269;kih godina ko&amp;scaron;arka nije bila samo disciplina, natjecanjr i postizanje rezultata u borbi za &amp;scaron;to bolji plasman na ljestvici. Ko&amp;scaron;arka je na&#269;in &#382;ivota, odgoja, obrazovanja i odrastanja, usmjeravanje volje na ostvarivanje &amp;scaron;portskih ciljeva i put u zdravo dru&amp;scaron;tvo.

	Ko&amp;scaron;arka u Vinkovcima pro&amp;scaron;la je svoj put dug vi&amp;scaron;e od 45 godina. Od zemljanih terena stigla je do modernog zdanja Ko&amp;scaron;arka&amp;scaron;kog doma &amp;ldquo;Lenije&amp;rdquo;. Kroz dugih 45 godina egzistencije u vinkova&#269;kom, slavonskom i hrvatskom &amp;scaron;portu dokazala je svoju vitalnost, vrijednost i va&#382;nost.</description>
      <dc:subject>Sport</dc:subject>
      <dc:date>2009-09-18T09:47:36+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Vinkovci, prvi dan &#353;kole</title>
      <link>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/vinkovci-prvi-dan-skole/</link>
      <guid>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/vinkovci-prvi-dan-skole/#When:06:49:46Z</guid>
      <description>Neoptere&#263;eni tim podatkom, prva&amp;scaron;i&#263;i su danas, jo&amp;scaron; uvijek sneni i &#269;vrsto dr&#382;e&#263;i roditelje za ruku, pristizali u &amp;scaron;kolu. U&#269;iteljice su ih do&#269;ekale i uputile u u&#269;ionicu, koja &#263;e od sada biti njihov drugi dom....&amp;nbsp;

	A kako bi &amp;scaron;to lak&amp;scaron;e pro&amp;scaron;li razdoblje prilagodbe i upoznali se s opasnostima u prometu, na svim frekventnijim pje&amp;scaron;a&#269;kim prijelazima policija je osigurala posebnu prometnu &amp;scaron;kolsku patrolu, te jo&amp;scaron; jednom upozoravaju voza&#269;e na oprez kada se voze u blizini &amp;scaron;kola. Za sada, ostaje jedino problem ud&#382;benika, jer nekolicina njih jo&amp;scaron; uvijek nema iz cega uciti.

	
	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Obrazovanje</dc:subject>
      <dc:date>2009-09-08T06:49:46+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Po&#269;eo tradicionalni Otvoreni &#353;aranski KUP povodom vinkova&#269;kih jeseni</title>
      <link>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/poceo-tradicionalni-otvoreni-saranski-kup-povodom-vinkovackih-jeseni/</link>
      <guid>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/poceo-tradicionalni-otvoreni-saranski-kup-povodom-vinkovackih-jeseni/#When:15:58:04Z</guid>
      <description>Na natjecanje se prijavilo 12 ekipa iz Hrvatske i inozemstva, a jutros je svih 12 ekipa nakon izvla&#269;enja startalo u 10 sati sa ribolovom, kako ka&#382;e Vrhovni sudac &amp;Scaron;imunovi&#263;.

	Organizator je Orban d.o.o. &amp;ndash; Carp shop orban Vinkovci i doznajemo da su sretni odazivom natjecatelja i posjetitelja kojih je svake godine sve vi&amp;scaron;e. Natjecanje &#263;e trajati do nedjelje 20.09.2009. kada &#263;e u 12 sati biti zbrajanje rezultata i dodjela nagrada. Svim natjecateljima &#382;elimo &amp;bdquo;BISTRO&amp;ldquo; i da ovo obla&#269;no vrijeme ne donese i ki&amp;scaron;u.</description>
      <dc:subject>Zabava</dc:subject>
      <dc:date>2009-09-07T15:58:04+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Pauk u Vinkovcima</title>
      <link>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/pauk-u-vinkovcima/</link>
      <guid>http://grad-slatina.com/slatina/hrvatska/pauk-u-vinkovcima/#When:07:31:33Z</guid>
      <description>Da bi paukom &amp;ldquo;pokupljeni&amp;rdquo; automobil voza&#269; dobio nazad, morat &#263;e najprije izdvojiti 300 kn. Ako do&#273;u prije nego automobil bude odvezen, platiti &#263;e 150 kn. Tome se dodaje i kazna prometne policije koja ovisi o vrsti prekr&amp;scaron;aja u parkiranju, a mo&#382;e iznositi do 500 kn, za primjerice nepropisno parkiranje na mjestu za invalide.

	
	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Promet</dc:subject>
      <dc:date>2009-09-01T07:31:33+00:00</dc:date>
    </item>

    
    </channel>
</rss>
